Boja je oduvijek fascinirala ljude, pa su tako sve civilizacije kroz povijest proizvodile svoja bojila i pigmente, ovisno o raspoloživim resursima. Dokazi za to vidljivi su na ranim špiljskim crtežima koji prikazuju većinom scene iz svakodnevnog života, lova i ratovanja. Crteži su izrađivani pomoću željeznih oksida pa na njima prevladavaju crna i smeđa boja.
Umjetnost izrade boja napredovala je u Egiptu. Drevni Egipćani su bili ti koji su razvili druge boje iz pigmenata u tlu – narančastu i crvenu. Prvi plavi pigment azurit iz prirodnog minerala bakra otkrili su također Egipćani. Svoje vještine prenijeli su Rimljanima koji su nastavili razvijati tehnologije proizvodnje boja te su nam dali kraljevsku ljubičastu. Asteci su otkrili grimizno crvenu koja se dobivala iz organizma određenog insekata koji živi na jednoj vrsti kaktusa. Kasnije su nastale žuta, od koncentriranog kravljeg urina pomiješanog s blatom, zelena od bobica gloga i smeđa od lignji.
Egipćani su imali široku upotrebu boja te su ih koristili i u liječenju. Indijci i Kinezi su također prakticirali iscjeljivanje bojama pa tako 2 000 godina star kineski spis o medicini, Nei Ching, čuva zapise o dijagnostici bojama.
U ranim proučavanjima boja treba istaknuti Aristotela koji je proveo neke od prvih studija. Stapanjem žutih i plavih komada stakla stvorio je zelenu i tako otkrio kako se miješanjem dviju boja, može proizvesti treća. Također, otkrio je da svjetlo putuje u valovima.
Tijekom srednjeg vijeka, Paracelzus je ponovno predstavio snagu boja u liječenju. Međutim, u svoje vrijeme je bio ismijan i progonjen, dok ga se danas smatra jednim od najvećih iscjeljitelja toga vremena.
Još jedan pionir na području boja je Isaac Newton. Razlomivši bijelu svjetlost u trostranoj prizmi 1676. g otkrio je spektar (lat. spectrum – pojava). Kad je svjetlost izašla iz prizme bila je sastavljena od svih postojećih boja koje je potom razgraničio u sedam boja po uzoru na glazbenu ljestvicu: crvena, narančasta, žuta, zelena, cijan (svijetloplava), indigo (tamnoplava) i ljubičasta.
